Međunarodni dan celijakije

Svake godine nacionalne udruge za celijakiju tijekom mjeseca svibnja diljem svijeta organiziraju kampanje za podizanje svjesnosti o celijakiji, dok se 16. svibnja obilježava Međunarodni dan celijakije.

Cilj ove globalne inicijative je ukazati na ozbiljnost celijakije koja je autoimuna bolest i potrebu za stalnim istraživanjima te odgovarajućim tretmanima.

Prema podacima međunarodnih istraživanja, 1-2 % populacije boluje od ove bolesti, dok je 80 % oboljelih bez dijagnoze, što predstavlja veliki javnozdravstveni problem.

Karakteristike celijakije i zašto je važno pravovremeno prepoznati bolest?

Celijakija je kronična i doživotna autoimuna bolest, a javlja se kod genetski predisponiranih osoba kod kojih unos glutena dovodi do oštećenja sluznice tankog crijeva.

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi.

Konzumiranje namirnica koje sadrže gluten, čak i u vrlo malim količinama dovodi do snažne imunosne reakcije oboljelih.

Celijakija se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, zahvatiti različite organske sustave i razlikovati se prema simptomima.

Prema kliničkoj slici razlikujemo više podtipova celijakije:

• klasični
• atipični
• tihi

Klasični podtip celijakije karakteriziraju tipični simptomi malapsorpcije, najlakše se prepoznaju kod najmlađih, a uključuju dijareju, steatoreju, mučninu, povraćanje, gubitak težine i slabo napredovanje u razvoju djece.

Atipični podtip celijakije karakteriziraju blagi gastrointestinalni simptomi bez jasnih znakova malapsorpcije ili simptomi bolesti mogu biti naizgled nepovezani.

Neki od njih su nadimanje, abdominalna bol, anemija uzrokovana nedostatkom željeza, kronični umor, herpetiformni dermatitis, periferna neuropatija, bolovi u zglobovima, amenoreja, neplodnost kod žena i mnogi drugi.

Tihi podtip je potpuni izostanak ili prisutnost minimalnih simptoma bolesti, a otkriva se probirom populacije ili traženjem bolesti unutar rizičnih skupina kod kojih su serološki testovi pozitivni i postoje promjene na crijevnim resicama.

Budući da je celijakija nasljedna bolest, trebalo bi je tražiti u prvom koljenu oboljelih osoba (majka, otac, braća, sestre) koji pripadaju rizičnim skupinama za razvoj bolesti.

Nedijagnosticirana ili neliječena celijakija može dovesti do razvoja drugih kroničnih zdravstvenih stanja kao što su:

• bolesti srca
• zatajenje jetre
• neurološke bolesti
• insuficijencija gušterače ili karcinom tankog crijeva

Nadalje, istraživanja su pokazala što se kasnije bolest dijagnosticira, veća je mogućnost za razvoj još jedne autoimune bolesti.

Dijagnoza Celijakije

Dijagnoza se postavlja na temelju specifičnih kriterija, a cjelokupan dijagnostički postupak sastoji se od više koraka koji obuhvaćaju kliničku sumnju na celijakiju, serološke testove (iz krvi), biopsiju sluznice tankog crijeva, određivanje genske predispozicije HLA DQ heterodimera te pozitivan klinički odgovor na bezglutensku prehranu.

Liječenje Celijakije

Jedini lijek za oboljele od celijakije je stroga, doživotna bezglutenska dijeta, što znači da iz prehrane treba izostaviti sve što sadrži gluten, pa čak ukoliko je prisutan samo u tragovima.

Iz prehrane je potrebno izostaviti pšenicu, raž, ječam ali i zob koja može biti kontaminirana s drugim žitaricama.

Pridržavanjem bezglutenske prehrane nestaju simptomi bolesti kao i rizici za razvoj malignih i nemalignih komplikacija čime se poboljšava kvaliteta života bolesnika.

Liječnik je obavezan pratiti bolesnike i savjetovati ih o bezglutenskoj prehrani, budući da je postotak oboljelih koji se pridržava stroge prehrane od 40-88%.

Provođenje stroge bezglutenske dijete težak je proces, budući da se bolesnici svakodnevno suočavaju s različitim poteškoćama kao što su:

• visoke cijene bezglutenskih proizvoda
• dvosmislene informacije o prisutnosti glutena u proizvodu
• zlouporaba naziva “bez glutena” radi promocije
• otežano sigurno konzumiranje hrane izvan vlastitog doma zbog nedostatka opreme i znanja osoblja za pripremanje obroka bez glutena u javnim kuhinjama, školama, vrtićima, studentskim menzama, restoranima, čak i bolnicama.

Zaključak

Obilježavanjem Međunarodnog dana celijakije nastoji se skrenuti pozornost na celijakiju koja se razlikuje od alergije i preosjetljivosti na gluten.

Svrha je proširiti svjesnost da je to kronična sistemska bolest koja osim na oboljelog utječe i na njegovu obitelj i prijatelje, zdravstveni sustav, proizvođače hrane, odgojno-obrazovne ustanove i općenito na cijelo društvo.

Potrebno je aktivno tražiti oboljele i smanjiti vremenski razmak od pojave simptoma do uspostavljanja dijagnoze da bi se smanjio rizik od komplikacija i da bi se na vrijeme krenulo s liječenjem.

Edukacija bolesnika, redovite kontrole, veća dostupnost i pravilno označavanje bezglutenskih proizvoda mogu poboljšati kvalitetu života bolesnika i pridonijeti njegovom liječenju.

U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj djeluju mnoge udruge za celijakiju koje provode različite aktivnosti s ciljem povećanja znanja i svijesti o bolesti, pravilnom izboru namirnica te skrbi oboljelih.

Piše: Ivona Ferlin, mag.pharm

Reference:

https://celiac.org/about-celiac-disease/what-is-celiac-disease/

https://celiac.org/shinealightonceliac/

https://celivita.hr/medunarodni-dan-celijakije-2022/

https://hdpghp.eu/medunarodni-dan-celijakije/

https://medlineplus.gov/celiacdisease.html

https://www.aoecs.org/coeliac-disease/international-coeliac-day

/https://www.celijakija.hr/