Moždani udar kod mladih ljudi, što nakon?

Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped

Poznata je činjenica da je moždani udar (MU) jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u Europi. Prema zadnjim podatcima u 2021. godini, 8 % svih smrtnih slučajeva posljedica su moždanog udara. Uvriježeno je mišljenje kako se MU javlja starijim osobama (dobna skupina >65 godina), no 10 – 15 % oboljelih od moždanog udara su osobe mlađe životne dobi (18 – 50 godina). Uzroci pojave MU kod mlađe populacije jednaki su kao i kod cjelokupne populacije: povećani krvni tlak, krvni ugrušci, dijabetes… uz prisutan rizik koji donosi trudnoća kod žena, specifični životni stil i genetika (MU kod člana bliže obitelj – roditelji, braća/sestre, baka/djed).

Ako uzmemo broj od 15000 moždanih udara u Hrvatskoj godišnje, broj od 1000-1500 MU kod mlađe odrasle populacije nikako nije zanemariv. Posljedice moždanog udara u vidu neuroloških, socijalnih, psihičkih i fizičkih oštećenja se razlikuju, a trećina preživjelih osoba postane ovisna o tuđoj pomoći.

Prilagodba na život nakon moždanog udara može utjecati na socijalne, obiteljske i emotivne odnose, poslovne obveze, samopouzdanje, financijsku stabilnost, mobilnost, intimne odnose, a osobe često imaju afaziju (različite komunikacijske) i kognitivne deficite. Prema istraživanjima, čak 5 godina nakon MU postoje potpuno ili djelomično nezadovoljene potrebe, kao što su prisutnost boli, nedovoljna emocionalna podrška, teškoće s vidom, govorom, koncentracijom, čitanjem, pamćenjem, umorom.

Moždani udar nastaje naglo i neočekivano, a teškoće koje za njim ostaju značajno utječu na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje kroz dulje vrijeme. Mlađe osobe koje su preživjele MU često opisuju pad samopouzdanja, pojavu depresije i anksioznosti, te promjene u obiteljskoj i partnerskoj dinamici. U ovoj populaciji često govorimo o radno aktivnom stanovništvu koje nakon MU učestalo nije u mogućnosti obavljati posao koji je do sada obavljalo i samim time posljedice MU djeluju na obitelj, imaju širi socijalni i financijski utjecaj.

Rehabilitacijski proces nakon MU kod mlađih osoba je dugotrajan i mukotrpan, no uz kvalitetan pristup i predanost postoji mogućnost potpunog oporavka kod određenog broja oboljelih, kao i postizanje dobre kvalitete života.

Nakon MU oboljeli, kao i uži članovi obitelji, često prolaze kroz faze tugovanja (tablica) prije nego se novonastala situacija u potpunosti ne prihvati. A osobe s MU često ni tada ne prepoznaju vlastiti potencijal.

Pet faza tugovanja

S ciljem olakšavanja svakodnevnog života, preporučuje se pratiti koje su mogućnosti osobe i dopustiti joj da bude samostalna koliko može. U želji da se olakša situacija, obitelj učestalo obavlja i najjednostavnije radnje umjesto oboljelog i na taj način usporavaju oporavak.

Omogućavanje i poticanje na samostalnost, nema pozitivan utjecaj samo na funkcije koje su u procesu rehabilitacije, nego i na samopouzdanje i opće zadovoljstvo, kako oboljelog tako i skrbnika. Ciljevi koji se postavljaju neka budu jasno definirani, kratkoročni i izvedivi u kraćem vremenskom periodu.

Za vrijeme rehabilitacije maksimalno se posvećuje pažnja postizanju ciljeva i ispravljanju, poboljšanju teškoća. Nakon nekog vremena može se dogoditi da se osoba s MU, kao i okolina, usmjeri jedino na vještine koje želimo rehabilitirati i poboljšati, uz stalno podizanje „letvice“ uspješnosti, i zaboravi se osvrnuti na već postignuto. Zbog te težnje za boljim, može se javiti frustracija i nezadovoljstvo uspjehom i trenutnim stanjem.

Jednostavan savjet za izbjegavanje osjećaja neuspjeha i frustracije je, već spomenuto definiranje i praćenje postizanja manjih ciljeva koji vode glavnom cilju i bilježenje prvotnog stanja, kako bi se lakše vidio postignuti napredak. Npr. ako osoba ima teškoće u govoru (bilo izgovor ili strukturiranje jezičnog iskaza i komunikacija s okolinom) snimite mobitelom kratak razgovor ili čitanje liste riječi / teksta, kako bi nakon nekog vremena mogli usporediti napredak. U slučaju da je problem u pisanju, sačuvajte bilježnice u kojima vježbate. Kod svakodnevnih vještina zapišite kad se osoba sama odjenula prvi put, što je samostalno uspjela napraviti oko vlastite higijene, napredak u fizičkoj aktivnosti (danas je hodao 10 min samostalno, a prije 5 dana 7 minuta)….

Povratak na posao nakon pretrpljenog moždanog udara