Probiotici i prebiotici – saveznici u jačanju imuniteta!
Opće je poznata uloga probavnog trakta u probavljanju hrane i opskrbljivanju tijela energijom koju dobivamo od razgrađenih elemenata hrane.
Probavni trakt apsorbira vitamine, minerale, elemente u tragovima i sve drugo što je potrebno za normalno odvijanje metaboličkih procesa. Manje su poznati mehanizmi kojima probavna cijev štiti organizam od brojnih nepovoljnih utjecaja izvana.
Ipak, danas znamo da su želudac i crijeva najmoćniji imunološki organi. Oni sadrže i najviše imunoloških stanica, ali jednako važnu ulogu imaju i milijarde bakterija u crijevima koje nas štite od drugih bakterija, virusa, gljivica, parazita i toksina, koji svakodnevno ulaze uz hranu i vodu u naš probavni trakt.
Što su probiotici i prebiotici?
Probiotici
Probiotici su živi bakterijski mikroorganizmi koji blagotvorno utječu na domaćina poboljšavajući njegovu crijevnu mikrobnu ravnotežu. U tom smislu koriste se samo dobro ispitani sojevi bakterija kao: Lactobacillus acidophilus, Lactoccocus lactis, Bifidobacterium bifidum, Lactobacillus salivarius, Lactobacillus casei i Enterococcus faecium. U pojedinim preparatima kombinira se više sojeva, a opće priznati kriterij za kvalitetu probiotika da mora imati najmanje 2 soja bakterija, ali je poželjno da ih ima i više.
Prebiotici
Prebiotici nisu živi organizmi već tvari koje ljudski organizam ne razgrađuje. Najčešće se radi o neprobavljivim ugljikohidratima iz mlijeka ili raznih vrsta voća i povrća. Razgradnja tih tvari počinje tek u debelom crijevu pod utjecajem bakterija. Rastvaranjem se stvara propionska, octena i maslačna kiselina, koja snizuje pH u crijevu i tako uništava patogene mikroorganizme, a potiče rast i razvoj normalne crijevne flore.
Probiotici i prebiotici se mogu koristiti kao dodatak jelima . Opće je poznata prisutnost probiotika u jogurtima, kefirima i drugim oblicima kiselog mliječnog proizvoda. Takav način primjene možda je dostatan za zdravo crijevo, koje ima sačuvanu normalnu crijevnu floru. Glavni nedostatak ovih pripravaka je što ne sadrže bakterije ljudskog, već životinjskog porijekla, pa im je smanjena otpornost na aciditet želuca i nemaju mogućnost dugoročnog boravka u normalnoj crijevnoj flori.
Primjena probiotika
Kada radi nekog poremećaja flore, nakon antibiotske terapije, ili nakon citostatske terapije želimo postići efekt probiotikom, tada se moramo odlučiti za gotove pripravke liofiliziranih bakterija, od kojih neki sadrže 3, 6 ili čak 10 sojeva bakterija u značajno većoj koncentraciji. Obično se radi o sojevima koji su otporni na kiseline probavnog trakta, osobito želuca, odnosno sojevima bakterija koje su inače stanovnici ljudskog crijeva.
Prema novijim pokazateljima primjena probiotika indicirana je kod proljeva koji su:
- posljedica primjene antibiotika,
- posljedica putovanjima,
- posljedica kontaminacije hrane raznim mikroorganizmima,
- infantilnih proljeva uzrokovanih Rotavirusom,
- upalnih bolesti crijeva (Ulcerozni kolitis i Krohn), sindroma iritabilnog crijeva, infekcije s Helicobacter pylori, nutritivnih i drugih alergija /čak i kod astme/, kod malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i kod drugih infekcija.
Potpuno je razumljiva i logična primjena probiotika kod svih infekcija, poremećaja nakon antibiotske i citostatske terapije, jer probiotici tada pomažu uspostaviti normalizaciju crijevne flore.
Kako djeluju na organizam?
Povoljan efekt na druga stanja posljedica je pojačanog imuniteta. Mehanizam djelovanja je imunostimulacija pod utjecajem pojedinih bakterijskih sojeva. Unos probiotika stimulira NK(“stanice ubojice”), jer se njihov broj povećava za 20%.
Veliki značaj ima i formiranje “barijere” u crijevu, vezanjem za sluznicu crijeva. Često vidimo da se urtikarija i angio-neurotski edem javljaju nakon antibiotske terapije i proljeva koji su posljedica poremećaja normalne crijevne flore. To je najčešće posljedica kidanja “barijere” u crijevu, što otvara mogućnost prodora antigena u krv.
Efikasnost probiotika
Jedna od poznatijih studija koje dokazuju efikasnost probiotika u prevenciji alergije je PANDA studija (Probiotic AND Allergy), koja je provedena u Nizozemskoj u trajanju od 5 godina. Majka je uzimala probiotik 6 tjedana ili 2 mjeseca prije poroda, a dijete je dobivalo probiotik kroz prvu godinu života. Rezultat je stabilna i trajno smanjena pojava alergija u svim oblicima za čak 80%.
Sve više studija potvrđuje opravdanost primjene probiotika u brojnim stanjima, kao:
- pomoćno sredstvo u liječenju bolesti,
- zaštita od stresa,
- zaštita od posljedica zračenja,
- pomoćno sredstvo u liječenju debljine,
- primjena kod teških oblika akutnog pankreatitisa.
Svagdje se vide određeni pozitivni efekti na stanje i tok bolesti. Sve to je razlog što brojni znanstveni timovi širom svijeta rade na stvaranju novih probiotičkih lijekova, za koje se vjeruje da će ubrzo dovesti do revolucionarnih promjena u brojnim područjima medicine; prije svega u onkologiji, gastroenterologiji, alergologiji, pedijatriji i infektologiji.
Probiotici i prebioticisu relativno nova mogućnost liječenja i preveniranja različitih bolesti. Očekuje se njihova sve veća i sve uspješnija primjena u prehrani i liječenju ljudi, pa će tako i oni predstavljati “kotačić” na kojem će se očekivano bolje i duže življenje “kotrljati” prema naprijed.
Salveo CEE
