Što kada se dogodi ozljeda?
Kako pravovremeno reagirati?
Lijepo vrijeme nas mami van. Svaki boravak u prirodi nosi rizik od ozljede. Naravno, neki su skloni ozljedama i ako ostanu u zatvorenom prostoru...ali to nije današnja tema! Šta kada se površinska ozljeda kože dogodi?
Svaka fizička ozljeda živog tkiva je rana.
Rane na osnovu mehanizma njihovog nastanka, stanja kože i stupnja onečišćenja dijelimo u nekoliko grupa:
- nagnječene rane,
- razderotine,
- oguljotine,
- prostrijelne rane,
- posjekotine,
- ubodne i
- ujedne rane.
- Penetrantne i nepenetrantne, te
- zagađene i nezagađene.
Ne smijemo zaboraviti da pored mehaničke sile, povrede tkiva može izazvati i toplina, hladnoća i djelovanje toksina.
Ubodne, ujedne i prostrijelne rane domena su stručnog medicinskog osoblja u nadležnim ustanovama. Osim minimalne neophodne obrade koja će podrazumijevati čišćenje, eventualno kompresiju neke veće krvne žele koja krvari, koliko god se smatrali sposobnim učiniti nešto više, ipak bi bilo dobro koncentrirati se na transport povrijeđene osobe do medicinske ustanove.
Kod ubodnih rana i ujeda, bilo da se radi o domaćim, divljim životinjama ili insektima, uvijek moramo misliti na infekcije kao što su tetanus, bjesnilo, lajamska bolest ali i mogućnost nastanka alergijskih reakcija. Ukoliko je prošlo 10 godina od zadnjeg antitetanusnog cijepljenja ili je status cijepljenja nepoznat, a rana je visokorizična, potrebno je primiti antitetanusno cjepivo, te eventualno uključiti tetanusni imunoglobulin po procjeni liječnika. Nakon ujeda životinje moramo misliti i na bjesnilo. Profilaksa (prevencija) bolesti nakon izlaganja, uključuje pored zbrinjavanja rane pasivnu i aktivnu imunizaciju. Sada je jasnije zašto zbrinjavanje ovakvih rana ipak treba prepustiti zdravstvenim djelatnicima?!
Proljeće je najaktivniji period hranjenja krpelja, pa ako mu se nađemo na putu kao slučajan domaćin treba dodatno obratiti pazornost zbog mogućnosti da sa sobom nose bakteriju Borreliu burgdoferi, koja nam može pruzrokovati Lajamsku bolest.
Krpelja je moguće pravilno odstraniti pincetom uz lagano uvrtanje i hvat što moguće bliže koži. Ali ukoliko nismo sigurni da je krpelj kompletno odstranjen ili ukoliko se oko mjesta uboda javi svijetli pa crveni prsten, obavezno se javiti liječniku radi ordiniranja antibiotika.
Najveći broj svakodnevnih ozljeda možemo i trebali bismo biti spremni sami obraditi.
Zato je potrebno uvijek pri ruci imati pribor za hitnu medicinsku pomoć koji će se sastojati od nekoliko sterilnih gaza različitih dimenzija, zavoja i flastera, te antiseptičnog sredstva i lokalnog antibiotskog pripravka.
Prvi korak podrazumijeva čišćenje rane, čistom nezagađenom vodom, fiziološkom otopinom ili antiseptičkim sredstvom. Vrlo je važno ukoliko se unutar rane nalaze strana tijela poput pijeska, stakla, kamenčića ili piljevine fizički odstraniti.
Površnije i plitke rane koje ne krvare, nakon čišćenja ostaviti kratko da se osuše te nanijeti antimikrobni gel (npr. Tyrosur gel®). Gel prilikom sušenja hladi, te ima i blag anestetski učinak. Održava sredinu povoljnom za što brže zarastanje. Potrebno ga je nanijeti 3-4 puta dnevno. On će zaštititi ranjenu kožu tijekom zacijeljivanja i od naknadne infekcije. Ukoliko je rana na dijelu tijela koji pokriva odjeća, potrebno je pričekati desetak minuta nakon nanošenja gela, a onda se taj dio povrijeđene kože može pokriti.
Djeca često vole flastere i pokrivanje rana te da bismo izbjegli taj efekt „okluzije“ i formiranja tzv. vlažne komore idealne sredine za razvoj mikroorganizama, potrebno je prije prekrivanja gazom ili flasterom nanijeti antimikrobni gel.
Pokrivenu ranu potrebno je kontrolirati, te ako je 3 dana nakon ozljede došlo do crvenila i otoka, vlaženja rane, te eventualno do porasta tjelesne temperature, treba se svakako javiti liječniku. Česta upotreba antiseptika može i usporiti proces cijeljenja, jer su antiseptici neselektivni, odnosno formulirani tako da oštećuju ne samo mikroorganizme već i stanice našeg organizma. Postoje bakterije koje normalno žive na našoj koži, pa njihovo potpuno uništavanje remeti stalnu floru i ravnotežu koju smo uspostavili s njima.
I kada povrijeđena koža zaraste, može biti hiperpigmentirana neko vrijeme. U tom periodu je jako bitno zaštiti je od utjecaja sunčevih zraka kako pigmentacija ne bi ostala trajna.
Zahvaljujući portalima i forumima svi smo postali doktori i znamo bar jedan magičan recept za dug i sretan život iz kućne radinosti. I ne znam postoji li profesija osim medicine u koju se svi razumijemo i dajemo si za pravo dijeliti savjete?!
Dobro je biti informiran, ali oprezno s odabirom izvora informacija.
Online i OnCall medicina postaje sve popularnija u Europi. Zaista, rasterećuje zdravstveni sistem, ali i nailazi na mnoge probleme. Koliko god elektronska medicina bila usavršavana i neodoljiva, individualan pristup će ostati nezamjenjiv. Ne možemo svi stati u algoritme umjetne inteligencije!
Ukoliko do sada niste imali u kućnoj i putnoj ljekarni antibiotski gel, pravo je vrijeme, pred ljetne odmore, gdje god ih provodili ove godine, da je popunite s jednim.
Ostanite zdravi i ne zaboravite filtrirati informacije! ;)
Dr. S. Šoškić, spec. dermatovenerolog
Salveo CEE
