Kako pravilnom prehranom potaknuti cijeljenje rana?
Zarastanje rana i regeneracija kože od našeg organizma i našeg imunološkog sustava zahtijeva puno posla.
Puno je međusobno povezanih čimbenika koji djeluju na proces cijeljenja rane.
Jedan od njih je i prehrana.
Kako se nezadovoljavajuća prehrana može negativno odraziti na cijeljenje rana, tako i uravnoteženo unošenje ispravnih hranjivih tvari može potaknuti proces cijeljenja.
Sastavili smo nekoliko prehrambenih savjeta koji mogu pomoći u obnovi kože i potaknuti obrambene sposobnosti organizma.
Ako se ispravno zbrinjavaju, rane u tri međusobno povezane faze zacijele uglavnom unutar nekoliko dana i bez dodatnih komplikacija.
Ozljeda kože uvijek je opterećenje i za metabolizam: naš organizam ulaže napore kako bi raznim mehanizmima obnove u najkraćem mogućem roku zatvorio ranu i potaknuo obnovu kože.
Pritom naš imunološki sustav preuzima važnu zadaću zaštite od mogućih opasnosti kao što su infekcije uslijed prodiranja bakterija i virusa.
Stoga obnova ozlijeđenog tkiva zahtijeva veću potrebu za hranjivim tvarima od zdravog tkiva.
Nedostatak bjelančevina, a i vitamina te elemenata u tragovima može usporiti, pa čak i otežati proces cijeljenja rana.
Srećom, razmjerno je jednostavno organizam u slučaju ozljeda opskrbiti upravo onim hranjivim tvarima koje mu mogu pomoći u obnovi kože.
U nastavku pročitajte u kojoj hrani ćete ih pronaći i koje su dnevne potrebe:
Proteini
Proteini (poznati i kao bjelančevine) jedna su od najvažnijih komponenti stanica našeg tijela, pa stoga imaju ključnu važnost za metabolizam.
I strukture vezivnog tkiva kože, enzimi i signalne molekule sastoje se pretežno od bjelančevina.
Hrana kao što su mliječni proizvodi, meso, riba, sojini proizvodi, jaja ili mahunarke sadrže velik udio proteina.
Preporučena dnevna količina iznosi 1g/kg tjelesne težine.
Željezo
Željezo je potrebno za vezanje kisika u crvenim krvnim tjelešcima i za njihov transport na ona mjesta gdje ih organizam treba.
I ozlijeđenom tkivu treba željeza kako bi ranu tijekom procesa cijeljenja opskrbljivao kisikom.
Nedostatak željeza u suvremenim je društvima razmjerno čest, a uzrok mu je nerijetko jednolična prehrana.
Puno željeza ima u pšeničnim mekinjama, bijelom grahu, slanutku, tofuu, orašastim plodovima i špinatu, ali i u jetrici te životinjskom mesu.
Preporučena dnevna količina iznosi 10-15 mg.
Vitamini
Vitamini su neophodne hranjive tvari za naš metabolizam i za njegove obrambene sposobnosti.
Stoga igraju vrlo važnu ulogu i za naše zdravlje.
Veliku važnost pri cijeljenju rana imaju prije svega vitamini A, C i E.
Vitamin A je važan za izgradnju zdrave kože bez nastanka ožiljaka, dok vitamin C potiče naš imunitet i stvaranje kolagena, važnog sastojka kože, hrskavice i tkiva. Vitamin E štiti stanice od slobodnih radikala i može dodatno spriječiti upale.
Gdje ih pronalazimo:
Vitamin A: meso (posebno u svinjskoj jetrici), masnoće životinjskog podrijetla, žumanjak, mrkva, rajčica, brokula i špinat
Vitamin C: agrumi i pasji trn, bobičasto voće, paprika, kupusnjače, špinat, rajčice
Vitamin E: biljna ulja poput ulja pšeničnih klica, kukuruznih klica i suncokretovo ulje
Dnevne potrebe:
Vitamin A: 0,8-1 mg/dan
Vitamin C: 95-110 mg/dan
Vitamin E: 12-15 mg/dan
Cink
Za cink, element u tragu, možemo reći da je vrlo svestran u pogledu prehrane koja potiče naše zdravlje.
Sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima: tako na primjer ima vrlo važnu ulogu u stvaranju bjelančevina i diobi stanica, pa samim time i u zatvaranju i cijeljenju rana.
Cink je, osim toga, ključan za funkcije našeg imuniteta i može doprinijeti sprječavanju zaraza ili njihovom uspješnom liječenju.
Cink možemo unijeti hranom, prije svega orašastim plodovima, plodovima od pira ili žitarica te mesom.
Preporučena dnevna količina unosa cinka kreće se od 8 do 14 mg po danu.
Salveo CEE
