28.12.2023.

Ožiljci nakon akni i vodenih kozica

Ana Močić, univ. mag.pharm. kliničke farmacije

Koža je vitalan organ te posjeduje snažnu moć regeneracije koja ovisi o dijelu kože koji je zahvaćen oštećenjem (epidermis ili dermis).

Ožiljci nastaju kao posljedica oštećenja kože zbog ozljeda ili različitih upalnih procesa, a zapravo predstavljaju prirodan način zatvaranja rane.

Razlikuju se od kože koja ih okružuje po funkciji i izgledu.

Što su ožiljci?

Ožiljci ili brazgotine nastaju kao posljedica oštećenja kože, najčešće zbog ozljede ili upalnog procesa. Organizam rastom novog vezivnog tkiva nastoji nadoknaditi nastalo oštećenje pri čemu se nastali defekt ne može nikada potpuno ukloniti. S obzirom na veličinu, ožiljak može zauzeti površinu koja odgovara prethodnom oštećenju.

Što utječe na nastanak ožiljka?

Vidljivost ožiljka zavisi o vrsti i stupnju povrede, procesu zarastanje rane, općem zdravstvenom stanju kao i genetskoj predispoziciji. Na proces nastanka ožiljka te vrstu utječu:

Dob pacijenta

Zacijeljivanje rane je sporije kod starijih osoba dok mlade osobe imaju brže zacijeljivanje a time i stvaranje debljih ožiljaka.

Genetski faktori

Osobe tamnije puti ili izrazito pigmentirane kože sklone su nastanku većih ožiljaka, npr. keloida.

Lokalizacija ožiljaka

Ožiljci na dijelovima tijela koji su više pokretljivi (noge, leđa, ruke) često su vidljiviji i veći od ožiljaka na manje pokretnim dijelovima.

Infekcija rane

Svaka infekcija rane povećava rizik od stvaranja abnormalnih ožiljaka.

Hormonski status

Ovisi u kojem periodu života nastaje ožiljak. Tako je npr., u pubertetu veća tendencija stvaranja ožiljaka od akni.

Kakve vrste ožiljaka postoje?

Atrofični ožiljak

Nastaje uslijed lošeg cijeljenja rane, a može biti u razini ili ispod razine kože. Vanjskim izgledom je hipopigmentiran (bjelkasti) ili hiperpigmentiran (smeđi).

Hipertrofični ožiljak

Nastaje iznad razine kože, često je crveno obojen i uzrokuje simptome boli ili svrbeža.

Keloid

Keloidi su prema definiciji benigni tumori građeni od vezivnog tkiva kod kojih se pojedine vrste kolagena nalaze u abnormalnoj količini. Ponaša se kao tumor jer nema kontrolu odumiranja i rasta stanica. Kod keloida se stanice, umjesto da odumiru, nekontrolirano i pojačano množe. Uvijek se nalazi iznad razine kože. Najčešće nastaju kao posljedica akni ili vodenih kozica.

Keloidi mogu nastati kao posljedica akni ili vodenih kozica.

Proces nastanka ožiljka

Ožiljak se formira na mjestu oštećenja tkiva gdje započinje kaskada procesa koja dovodi do cijeljenja rane. Normalni proces cijeljenja ima 3 faze:

Upalna faza

Prvi korak u cijeljenju rane, koji obično traje 48-72 sata, je koagulacija i upala. Pritom dolazi do vazokonstrikcije i posljedičnog bljedila. Aktivacija koagulacijske kaskade potiče oslobađanja citokina, a oni privlače upalne stanice na mjesto oštećenja (granulocite, makrofage i limfocite). Ova faza ima bitnu ulogu u nastanku eritema i hiperpigmentaciji nakon akne. Nastali eritem posljedica je vazodilatacije, a hiperpigmentacija će nastati ako dođe do stimulacije melanogeneze.

Granulacijska faza

U drugoj (proliferacijskoj) fazi dolazi do reparacije oštećenih tkiva i neovaskularizacije. Ova faza traje 3-6 tjedana. Fibroblasti stvaraju granulacijsko tkivo koje se sastoji od prokolagena, elastina, proteoglikana i hijaluronske kiseline. Fomira se novi kolagen, u početku dominantno kolagen tipa III, a kako ožiljak sazrijeva omjer kolagena tipa I i III postaje sve sličniji onome u neoštećenoj koži. Tako u zrelom ožiljku kolagen tipa I čini 80% kolagena.

Faza remodeliranja

Fazu remodeliranja, koja može trajati mjesecima, karakterizira simultana sinteza i razgradnja kolagena, a fibroblasti i keratinociti sintetiziraju enzime koji određuju konačnu arhitekturu ekstracelularnog matriksa.

Zašto nastaju ožiljci od akni ili vodenih kozica?

Ožiljci nakon akni ili vodenih kozica rezultat su poremećaja mehanizama u procesu cijeljenja. Ako je odgovor tkiva na cijeljenje smanjeno odlaganje kolagena, pojavit će se atrofični ožiljak, a ako tkivo reagira pretjeranom proliferacijom fibroblasta i sintezom kolagena stvorit će se hipertrofični ožiljak. Tako je u hipertrofičnim ožiljcima i keloidima nađena poremećena regulacija faktora rasta TGF-ß i PDGF te njihova povećana sinteza, a ovi su faktori bitni za proliferaciju fibroblasta i sintezu kolagena. Istodobno je smanjena i sinteza metaloproteinaza što rezultira smanjenom degradacijom kolagena. Rezultat ovih procesa je povećana proliferacija fibroblasta i stvaranje kolagena, a to se klinički manifestira kao hipertrofični ožiljak ili keloid.

Hipertrofični i keloidni ožiljci

Hipertrofični ožiljci i keloidi rezultat su nepravilnog cijeljenja upalnih lezija nakon akni ili vodenih kozica. Karakterizira ih prekomjerno odlaganje kolagena i smanjena aktivnost kolagenaza. Rjeđi su od atrofičnih ožiljaka, a dominantna mjesta su gornji dio leđa, ramena, sternalna i klavikularna regija te na licu najčešće u području kutova mandibule. Hipertrofični ožiljci nastaju pretjeranom proliferacijom vezivnog tkiva u procesu cijeljenja lezija nakon akne, ali za razliku od keloida, ožiljak ostaje unutar granica prvobitne lezije. Keloidni ožiljci su ožiljci koji prerastaju rubove rane, ne regrediraju spontano i podložni su recidivima. Za razliku od hipertrofičnih ožiljaka, ne nestaju odmah nakon ozljede kože i postupno se razvijaju tijekom vremena. Ovi se ožiljci znantno češće pojavljuju kod osoba s tamnijim fototipom kože.

Terapija ožiljaka

Postojeće metode liječenja uključuju intralezijsko injiciranje kortikosteroida, primjenu silikonskog gela, lokalne preparate te lasersku terapiju, krioterapiju, terapiju pritiskom, radioterapiju i kiruršku eksciziju. Koja će se od metoda koristiti u liječenju određuje se individualno za svakog bolesnika, vodeći računa o mogućim popratnim pojavama.