Kada početi s pripremom djeteta na čitanje i pisanje?
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
U dobi od 6 ili 7 godina svako dijete željno iščekuje veliki dan koji označava veliku prekretnicu u njegovom životu - polazak u školu.
Djeca se školi vesele još od vrtićkih dana dok roditelji strepe kako će se njihov mališan snaći u novoj situaciji, hoće li naći dobre prijatelje i što sve treba znati prije polaska u školu.
Jedno od čestih pitanja je treba li dijete znati čitati polaskom u školu i kada i kako vježbati s djetetom?
Dijete polaskom u školu ne mora znati čitati, ali trebalo bi imati razvijene vještine fonološke svjesnosti, odnosno svjesnost o riječima, slogovima, rimi, glasovima, slovima, tisku…
Kada se sve to nabroji može se činiti puno i komplicirano, ali kroz igru i zabavu od najranije dobi dijete se sprema za usvajanje tih znanja.
Kada početi s pripremama?
Formalno usvajanje vještina čitanja i pisanja započinje polaskom u školu, a strukturirana priprema za usvajanje vještina počinje u programu predškole, tijekom zadnje godine u vrtiću ili u „Maloj školi“.
Ono što ne spada u formalno obrazovanje i učenje je poticanje kod kuće, uz igru s djetetom.
S pisanim jezikom dijete se susreće kada u ruke primi svoju prvu slikovnicu u kojoj je i najjednostavnija slika praćena slovima. U toj dobi dijete ne obraća pažnju na slova koja tu pišu, već zainteresirano okreće stranice, u početku malo naprijed, malo nazad, a nakon nekog vremena od prve prema zadnjoj stranici.
Ako vi djetetu čitate priče iz slikovnica, a tom prilikom i povremeno pratite prstom smjer pisanja s lijeva na desno dijete usvaja smjer čitanja i pisanja.
Nakon nekog vremena primjećuje da su neka slova u skupini – riječ, druga slova izgledaju malo drugačije, veća su i deblje napisana – naslov, mala ili velika tiskana slova…
Tako možemo reći da se s pripremama za čitanje i pisanje u školi počinje s kupnjom prve slikovnice vašem djetetu.
Razvoj fonološke svjesnosti je dugotrajan proces koji se sastoji od više razina koje se razvijaju tijekom cijelog djetinjstva, odnosno predškolskog perioda. Poticanje i razvoj u najranijoj dobi odvijaju se kroz igru, čitanje slikovnica, pjevanje pjesmica i brojalica.
Slikovnice i znanje o tisku
Djeca uživaju u svim aktivnostima koje rade s roditeljima, tako i tijekom čitanja slikovnica i pjevanja pjesmica i brojalica, a ako se te dvije aktivnosti spoje zabava i usvajanje novih znanja su zagarantirani.
Zahvaljujući slikama i nekim ustaljenim simbolima dijete već u dobi od dvije godine može „pročitati“, odnosno dati značenje nekom ustaljenom simbolu kao što je prepoznavanje znaka „STOP“ ili prepoznavanje prvog slova njegovog imena, naravno ako mu je taj interes u tome trenutku važan.
Znanja o pisanom tekstu, odnosno značenju koje slova prenose, kako dijete raste postaju mu sva zanimljivija i kompleksnija. Tako u periodu od treće do pete godine, kroz igru i zabavu, dijete spontano nauči prepoznavati slova iz njegovog imena, pokazuje poznate riječi koje vidi u knjizi koju mu netko čita.
Prepoznaje sve više čestih znakova i riječi po vizualnom ključu, tzv. globalno čitanje, odnosno ako ispod slike piše PAS, u drugoj situaciji dijete će povezati tu riječ i točno je „pročitati“.
Sva ova znanja stvaraju temelje na kojima će dijete razvijati vještine potrebne za usvajanje čitanja i pisanja.
Rijec, slog, rima, glas
Razvoj vještina fonološke svjesnosti započinje s usvajanjem pojma riječi.
Iako ovo zvuči zahtjevno postupak usvajanja svjesnosti o riječima započinje brojalicama i ritmom koji se označava najčešće pljeskanjem ili lupkanjem.
Nakon jednostavnijih brojalica koje označavaju riječ, kao npr. ECI-PECI-PEC, dijete je spremno za usvajanje kompleksnijeg ritma, odnosno usvajanje najmanje značenjske jedinici riječi, koja ponekad može i sama imati značenje – sloga.
Svjesnost o slogovima unutar riječi najlakše se razvija kroz ritmičke brojalice i igre kada dijete rastavlja riječi na slogove, npr. Pliva patka preko Save.
Upoznavanjem brojalica i njihovim memoriranjem dijete je u mogućnosti završavati poznate brojalice, a u dobi od oko 4 godine započinje s jezičnom igrom i upotrebom rime kao ključem za završavanje manje poznatih brojalica.
Ponekad na poznate riječi dijete osmisli „riječ“ koja se rimuje i dalje nastavlja glasovnu igru mijenjanja slogova unutar riječi.
Izdvajanje prvog i zadnjeg glasa u riječi jedna je od prvih razina fonološke svjesnosti koju okolina osvještava kao dio spomenutih predvještina.
Kroz različite igre, kao igre detektiva (koja riječ započinje ili završava na zadani glas – npr. koja riječ počinje na A kao auto) ili ulovi zadani glas, postiže se svjesnost o glasovima koja prethodi glasovnom stapanju i glasovnoj raščlambi.
Kako raste djetetov interes za pisani tekst javljaju se i složenije vještine i aktivnosti koje ga interesiraju kao što je glasovna manipulacija (ako riječ STOP izgubi glas S dobili smo jedan novi _ _ _).
Što je još važno?
Pisanje slova također je važno za vještinu čitanja i pisanja, ali isto kao i vještine fonološke svjesnosti, nije nužno savladati prije polaska u školu.
Temelj za svladavanje slova su vizualna percepcija i orijentacija, kao i prepoznavanje detalja.
Usporedno s interesom i razvojem fonoloških vještina kod djece se javlja interes za slova koji iskazuju čestim upitima „koje je ovo slovo“.
Kada se djetetu imenuje slovo koje je pokazalo, nakon nekog vremena će ga samostalno prepoznavati u drugim situacijama, a možda čak i precrtati/nacrtati.
Samo prepoznavanje slova, iako se možda čini jednostavnim, pokazalo se kao važan prediktor za kasnije usvajanje vještine čitanja i pisanja. Odnosno, istraživanja su pokazala da je poznavanje slova povezano s vizualnim prepoznavanjem, precrtavanjem i fonološkom svjesnosti.
Spomenute predvještine čitanja i pisanja povezane su i sa sposobnošću usmjeravanja pažnje i koncentracije, mogućnošću radnog pamćenja i pamćenja općenito koji su nam potrebni za usvajanje novih znanja i vještina.
Uz zabavne igre i aktivnosti koje prate interese djeteta važno je osigurati optimalnu razinu omega masnih kiselina koje su ključne za funkcioniranje mozga, a dostupne su kroz uravnoteženu prehranu i dodatke prehrani kao što je Esprico.
Na kraju možemo zaključiti da se početak pripreme djeteta za usvajanje predvještina čitanja i pisanja ne može točno definirat.
Ono započinje od najranije dobi i odvija se kroz igru, a često nismo niti svjesni kako kroz igru i zabavu pozitivno utječemo na djetetov kasniji razvoj.
Sustavno poticanje kompleksnijih vještina čitanja i pisanja započinje u predškolskoj dobi, a formalno usvajanje čitanja i pisanja polaskom djeteta u školu.
No, valja zapamtiti kako je svako dijete drugačije.
Djeca imaju različite interese zbog kojih će jedno dijete biti više zainteresirano za znanja o pisanom tekstu i usvojiti ih ranije od djeteta koje ima interes u drugom području i treba ga dodatno usmjeriti, ali to ne znači kako on neće savladati potrebna znanja.
O autorici teksta:
Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped, ESCF specijalist za poremećaje tečnosti govora
Certificirani terapeut Lidcombe programa za terapiju djece predškolske dobi koja mucaju.
Višegodišnje iskustvo stekla je radom u zdravstvenom sustavu gdje je djelovala u području logopedije - od pedijatrijske do neurološke populacije.
Uže područje zanimanja su joj mucanje i poremećaji tečnosti govora, disfagije i neurološki jezično-govorni poremećaji.
Trenutno je doktorant na doktorskom studiju Translacijska istraživanja u biomedicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu s interesom istraživanja usmjerenom prema poremećajima gutanja (disfagija) kod osoba s dijagnozom multiple skleroze.
Možda će vas interesirati tekst:
Uloga slikovnica u jezično-govornom razvoju
Salveo CEE
