Kako poticati čitanje s razumijevanjem
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
Jedna od vještina koju među prvima naučimo tijekom školovanja, a veliki broj djece i u predškolskoj dobi, je čitanje. Čitanje i pisani sadržaj veliki su dio našeg života na koji više niti ne obraćamo pažnju. Čitanje je prisutno u svakodnevnoj komunikaciji kroz razne aplikacije, obavijesti, propagandne materijale koji nas okružuju. Baš zato je razumijevanje pročitanog je vrlo važno kako bi ravnopravno sudjelovali u komunikaciji, ali i u svladavanju odgojno-obrazovnog programa, odnosno tijekom školovanja.
Iako je svakodnevna, vještina čitanje i razumijevanje pročitanog spada među kognitivno najsloženije aktivnosti.
Temelji za usvajanje čitanja i pisanja usvajaju se od najranije dobi kroz svjesnost o pisanoj riječi i vještine fonološke svjesnosti [JB1] . Kod neke djece proces usvajanja čitanja i pisanja ide sporije, uz teškoće koje se adekvatnim poticanjem mogu riješiti, dok kod neke djece one prelaze u poremećaj čitanja i pisanja (disleksija i/ili disgrafija).
Svako dijete ima svoju brzinu usvajanja čitanja i pisanja, nečiji put je malo lakši dok je nečiji teži. Stoga prije trećeg razreda ne govorimo o prisutnosti poremećaja čitanja i pisanja.
Razumijevanje pročitanog teksta je vrlo važna i zahtjevna vještina koja se treba poticati od samih početaka usvajanja čitanja. Iz tog razloga navesti ćemo nekoliko zabavnih aktivnosti koji mogu pomoći. Kako dijete raste, kompleksnost svake aktivnosti može se prilagoditi djetetovim mogućnostima.
Šašave rečenice
Na papir napišete 5 – 10 rečenica u kojima je jedna riječ namjerno ubačena iako ne odgovara rečenici. Dijete mora samo otkriti koja riječ n pripada u rečenici i napisati točno rečenicu. Ako je djetetu preteško prepoznati koja je riječ krivo napisana, možete mu ponuditi dvije riječi od kojih ono izabere točnu.
Automobili rastu na cesti.
Automobili rastu / voze na cesti
Automobili na cesti. Rastu / voze
Dovrši rečenicu
Na papir napišete 10 rečenica koje dijete treba završiti tako da ima smisao. U jednostavnijim zadatcima točan odgovor je samo jedna riječ, logičan odgovor, a u složenijima dijete može samo izabrati riječ koja odgovara prvom dijelu rečenice.
Riba živi u ___________________
Pas ima četiri _________________
Volim jesti ____________________
U trgovini smo kupili ____________
Kako čitati tekst/ lektiru
S čitanjem i razumijevanjem pročitanog djeca se susreću u prvom razredu, čim usvoje dovoljno slova. Jedan od prvih zadataka za uvježbavanje čitanja s razumijevanjem u toj dobi je spajanje napisane riječi, najčešće imenice (pas, stol, kišobran) ili glagola (trči, pije, piše) sa slikom.
Malo složeniji zadatak je odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz pročitanu rečenicu ili kratki tekst. Ovo se može uvježbavati kroz osmišljene listiće za vježbu, ili možete koristiti neke rečenice iz djetetovog udžbenika. Kako dijete napreduje u razumijevanju, vi možete zadavati dulje i kompleksnije rečenice.
Ptica leti visoko. Tko leti visoko?
Pas laje na Luku. Tko laje na Luku? Na koga laje Pas?
Kada pada kiša moramo uzeti kišobran i gumene čizmice. Što nam je potrebno kad pada kiša? Kada nam trebaju kiša i gumene čizme? Zašto nam trebaju kišobran i gumene čizme?
Prije čitanja teksta s djetetom pročitajte naslov i probajte pogoditi o čemu bi mogla biti riječ u tekstu. Nakon pročitanog teksta vratite se na naslov i raspravite jeste li pogodili ili koji bi naslov vi dali priči. Također, dijete može samo pročitati kratak tekst i samo mu dati naslov koji opisuje što je u tekstu.
Kod čitanja lektire i duljih tekstova dijete se može upoznati sa sadržajem kroz sažetak. Na taj način tekst nije u potpunosti nepoznat, a dijete zna otprilike što ga očekuje.
Postojanje nepoznatih riječi unutar pročitanog otežava razumijevanje. Ovom problemu možemo doskočiti na način da prije čitanja dijete upoznamo s nepoznatim riječima ili ga ohrabriti da podvuče ili prepiše nepoznate riječi u tekstu i kasnije potraži njihovo objašnjenje.
Označavanje ključnih riječi ili glavnih likova i radnji unutar teksta, također olakšava razumijevanje pročitanog. Različiti vizualni organizatori, kao što su mentalne mape u višim razredima mogu pomoći djetetu razumjeti i zapamtiti pročitani sadržaj.
I na kraju, za provjeru razumijevanja ostaju potpitanja nakon pročitanog odlomka, poglavlja ili cijele knjige kao i razgovor o pročitanom. Ovisno o dobi djeteta prepričavanje i potpitanja možete postaviti nakon kraćeg ili duljeg dijela teksta. Pitanja koja postavljate neka budu jednostavna i prilagođena djetetovoj dobi (npr. Što ti se svidjelo?, Zašto?, Što bi ti napravio/la da si na mjestu nekog lika?). Također možete na zabavan način analizirati tekst, tako da smislite i napišete alternativne krajeve priči, a dijete mora odabrati pravi kraj koji je pročitao u originalnoj priči.
Kako se bliži kraj prvog razreda rečenice za vježbu prelaze u tekstove, a dolaskom u drugi, treći i više razrede tekstovi postaju sve dulji i zahtjevniji. Kod jednostavnijih tekstova djeca se oslanjaju na neke vlastite trikove koji u ranim fazama mogu pomoći. Ukoliko razumijevanje teksta nije zadovoljavajuće može doći do teškoća u učenju i usvajanju nastavnog gradiva iz pisanog teksta ili dijete dobiva niže ocjene iz pismenih provjera znanja u odnosu na usmeno.
Kako bi se to izbjeglo potrebno je razvijati čitanje s razumijevanjem od prvog razreda.
Preporučene dnevne doze ne smiju se prekoračiti. Proizvod treba čuvati od dohvata male djece. Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani. Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.