Simptomi alergije - kašalj
mag. farm. Jelena Kostić Valčić
Jedan od simptoma alergije je stalan, nadražujući kašalj.
Kod pojave alergije dolazi do pokretanja pojačanog imunološkog odgovora te zbog oslobađanja histamina dolazi do simptoma - curenje iz nosa, kašalj, kihanje i oticanja nosne sluznice.
Osjećamo simptome slične kao u hladno doba godine, iako je hladnoća odsutna.
Ovaj tekst opisuje simptome kašlja uzrokovane alergijama te nudi savjete i rješenja o odgovarajućoj prevenciji kod ovog neugodnog simptoma.
Što utječe na pojavu kašlja kao simptoma alergije?
Genetska predispozicija i obiteljska povijest alergijskih bolesti
Istraživanja su pokazala kako djeca, ako im samo jedan roditelj ima neku vrstu alergije, imaju 33% šanse za razvoj alergije. Ako oba roditelja imaju alergije, vjerojatnost je čak 70%.
Vanjski čimbenici - povećana koncentracija alergena zbog promjena u okolišu ili početka sezone cvatnje biljaka.
Glavni uzrok alergijskog kašlja je sluz koja klizi iz nosne šupljine niz grlo, nadražujući živčane završetke i uzrokujući kašalj.
Obično je to suh, nadražujući kašalj, no u nekim se slučajevima može manifestirati kao produktivan kašalj.
Najuporniji je noću kada postoji stalno škakljanje stražnjeg dijela grla te se često mogu javiti svrbež i kihanje.
Karakteristike alergijskog kašlja
- intenzitet i postojanost
- trajanje sve dok su prisutni alergeni
- otežano disanje kroz nos
- oticanje nosne sluznice
- suzenje i svrbež očiju
- otežano disanje ili gušenje
- curenje iz nosa, svrbež i grlobolja
- općenito nema temperature
Je li kašalj uvijek simptom svake alergije?
Svaki organizam različito reagira na podražaje iz okoline pa je sve individualno.
Ponekad čak i mala promjena količine alergena može dovesti do pojave ovog simptoma, čak i ako prethodnih godina, na primjer, niste tako reagirali.
Alergijski kašalj može biti sezonski (uglavnom u jesen ili proljeće), a može trajati tijekom cijele godine ovisno o vrsti alergena (npr. grinje, prašina, prehlada, pelud) koji uzrokuje kašalj.
Kako bi se dijagnosticirala osjetljivost, testovi se provode na koži ili kroz krv i pokazuju koncentraciju IgE antitijela koja su specifična za određene alergene.
Prevencija i liječenje
- Izbjegavanje alergena, bilo da je riječ o kašlju povezanom sa sezonskim alergijama ili alergijskom astmom.
- Prestanak pušenja i izbjegavanje dima koji iritira dišne putove i može uzrokovati napade kašlja. Također treba izbjegavati izlaganje jakim, iritantnim mirisima, isparavanjima i plinovima poput onih od sredstava za čišćenje ili industrijskih kemikalija.
- Nosite masku dok radite na otvorenom kako biste izbjegli udisanje prašine, peludi i drugih nadražujućih tvari.
- Izbjegavajte udisanje para u zatvorenom prostoru. Ne biste trebali koristiti kemikalije u spreju, poput boja, lakova za kosu, sredstava za čišćenje u kućanstvu ili sprejeva protiv insekata. Ako je potrebno koristiti ove proizvode, prozore je potrebno otvoriti ili staviti u dobro prozračen ili otvoren prostor.
- Poznavanje peludnog kalendara - osobe s alergijom na pelud trebale bi izbjegavati otvoreni prostor kada su pelud i plijesan prisutni u visokim koncentracijama. Zatvaranje prozora spriječit će ulazak alergena u stambeni prostor.
- Manje vremena provedenog na otvorenom tijekom razdoblja visoke vlažnosti ili velike hladnoće može smanjiti kašalj povezan s alergijama.
- Redovita terapija koju preporučuje specijalist.
- Uzimanje antihistaminika, koji inhibiraju oslobađanje histamina i na taj način ublažavaju simptome alergijskog kašlja, može značajno pomoći u kontroli alergija.
Simptomi alergijskog kašlja mogu biti vrlo neugodni, osobito ako pacijent ne zatraži liječničku pomoć.
Ako se s alergijom ne upravlja na odgovarajući način, postoji rizik od razvoja astme.
Dakle, čak i ako su simptomi alergije vrlo blagi, ipak je najbolje poduzeti sve mjere prevencije i liječenja kako bi se zaštitili od komplikacija.