Slušna pažnja ili slušno procesiranje
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
Kako osvijestiti zvukove oko nas?
Djeca su mali istraživači koji od najranije dobi pokazuju interes za svijet oko nas.
Kako dijete otkriva svijet tako možemo primijetiti da ga neke stvari zanimaju više od drugih, te se u neke aktivnosti „udubi“ toliko da ga je teško dozvati natrag u „stvarnost“.
Često u tim situacijama dobijemo dojam kako nas dijete „ne želi“ čuti i da nas ignorira.
Tu govorimo o nečemu što se zove slušna pažnja ili slušno procesiranje.
Slušno procesiranje je sposobnost da slušamo, razumijemo i odgovaramo na različite podražaje koje čujemo kroz slušne kanale, koji uključuju uho i slušne putove do mozga.
Kod osoba koje imaju uredno slušno procesiranje razumijevanje govora i prepoznavanje određenih zvukova unatoč pozadinskoj buci ne pretpostavlja problem.
Također osobe s urednim slušnim procesiranjem će pravovremeno, odnosno trenutno odreagirati ukoliko netko izgovori njihovo ime ili čuje poznati zvuk.
To jest, procijeniti će da im neki zvuk nije važan i reakcija će izostati.
Također, slušno (auditivno) procesiranje omogućava nam vremenski aspekt slušanja, lokalizaciju i lateralizaciju zvuka.
Sposobnost slušanja, prepoznavanja i obrade zvučnih sadržaja razvija se od najranije dobi i kroz odrastanje se mijenja, nadograđuje, kao što se i, ukoliko postoji poremećaj slušnog procesiranja, teškoće mijenjanju.
Znači, vještina slušnog procesiranja se razvija postepeno kroz sazrijevanje živčanog sustava i iz tog razloga se kod djece često javlja dojam kako nas ono „ne želi“ čuti.
Poremećaj slušnog procesiranja (PSP) prisutan je kod 3-5% djece, a može se javiti i kod odraslih koji su imali neko neurološko oboljenje (moždani udar, traumatska ozljeda glave…) ili oštećenje sluha koje se javlja u starijoj dobi (prezbiakuzija).
U odrasloj PSP je prisutan kod čak 10-20% populacije.
Kako prepoznati poremećaj slušnog procesiranja (PSP)?
Okolina često ne prepozna PSP jer je prisutna lepeza različitih simptoma koji se povezuju s drugim teškoćama.
Tako osoba može imati različitu kombinaciju simptoma ili samo jedan od njih.
Osobe koje s PSP-om imaju uredan sluh na klasičnim audiološkim testiranjima, a inteligencija, razvoj jezika i jezične sposobnosti također su u većini slučajeva uredne.
Spomenuto je da vještina slušnog procesiranja ovisi o sazrijevanju djeteta i stoga se karakteristike PSP-a kroz djetetov razvoj mijenjanju ovisno o vještinama koje dijete posjeduje, isto kao što se sazrijevanjem i pravilnim poticanjem teškoće mogu reducirati, i minimalizirati njihov utjecaj na ostale djetetove vještine i opće funkcioniranje.
U predškolskoj dobi dijete teško prepoznaje, prati i razumije govor u bučnom okruženju.
Sama teškoća prepoznavanja govora od okolnih zvukova navodi dijete da se dodatno koncentrira na obradu slušnih informacija što dovodi do pojave ubrzanog umora, smanjenog trajanja pažnje i koncentracije.
U tim situacijama dijete, koje usvaja jezik kroz konverzaciju i opažanje okoline ne obraća pažnju na gramatička pravila (nastavke u riječima, poredak riječi u rečenici…) a kao posljedicu može razviti jezične teškoće.
Teškoće u razlikovanju sličnih glasova (fonema, kao što su b-p, d-t…) mogu dovesti do nepravilnog razumijevanja pitanja, uputa.
Javlja se slična situacija kao i kod odraslih koji krivo čuju riječi neke pjesme, jedino što je odraslima ta situacija razonoda ili svojim jezičnim znanjem dođu do zaključka da je nešto krivo izgovoreno ili shvaćeno.
Kod djece je pravilno slušanje od velikog značaja za usvajanje jezika, učenje i izvršavanje zadataka koje pred njih stavimo.
Također, prisutne su teškoće s auditivnom, slušnom pažnjom koja se odnosi na kratkoročno i dugoročno pamćenje auditivnih, verbalnih informacija i njihovo dosjećanje.
U svakodnevnim situacijama, to bi kod mlađe djece bilo vidljivo u otežanom pamćenju pjesmica, brojalica, prepoznavanju rime, a kod starije djece u pamćenju uputa koje dobiju na satu, praćenju nastave, nastavnog gradiva, popisa…
Kako dijete raste pred njega se stavljaju sve složeniji zahtjevi pa su teškoće vidljive i u aktivnostima koje zahtijevaju viši nivo slušanja, kao što su razumijevanje zagonetki, izvođenje zaključka iz razgovora ili rješavanje verbalnih matematičkih problema, poznatih kao zadatci s riječima.
Kod djece školskog uzrasta teškoće PSP-a mogu dovesti i do otežanog usvajanja čitanja i pisanja, nesigurnosti u pisanju diktata ili bilješki na nastavi, lokalizacije zvuka u prostoru i učenja stranog jezika.
Sada kada su navedeni najčešći simptomi PSP-a možemo uočiti povezanost s ADHD-om, jezičnim teškoćama, teškoćama čitanja i pisanja, računanja…
Ali isto tako ovi simptomi nam nude saznanje da nas dijete ne „ignorira“ tijekom svoje igre, nego nas možda zbilja ne čuje, odnosno ne razaznaje naš glas i uputu iz mora zvukova koji nas okružuju.
Zamislite samo buku koja može biti u razredu ili vrtićkoj skupini kada 20-ak malenih prijatelja ima nešto važno za objaviti u isto vrijeme, a dijete koje ima teškoće u slušnom procesiranju se mora usmjeriti samo na jedan glas…
Pravovremenim i primjerenim reagiranjem ukoliko primijetite simptome PSP-a možemo reducirati kasnije teškoće.
"Ulovi glas"
Kome se obratiti?
Za procjenu PSP-a potrebna je timska obrada koja uključuje audiologa, logopeda i psihologa kako bi se isključila oštećenja sluha, postojanje jezičnih teškoća, poremećaja pažnje i kognitivnog funkcioniranja.
Kako poticati slušnu pažnju?
Poticanje slušne pažnje moguće je kroz svakodnevne aktivnosti, zabavu i igru.
Djeca vole boraviti u prirodi, parku.
Vrijeme koje provedete u prirodi možete iskoristiti za usmjeriti dijete na slušanje i imenovanje zvukova oko vas, čuje li ptice, neke određene životinje.
Ako se nalazite u gradu možete brojati koliko je auti zatrubilo šećete ulicom, ili koliko je psa u šetnji zalajalo.
Kroz ovu aktivnost uvježbavate prepoznavanje određenih zvukova, kao i lociranje iz kojeg smjera zvuk dolazi.
Kod školaraca, možete dodati zadatak prepoznavanja omiljenih pjesama ili izvođača, kao i instrumenata koje čuje u nekoj pjesmi.
U zatvorenom prostoru može se igrati igra Tiho/glasno u kojoj djetetu date zadatak da hoda na prstima ako tiho lupkate po stolu, ako kucate po stolu kao po vratima neka dijete hoda na petama, a ako glasno lupate punim stopalima.
Tijekom ove igre, uz slušnu pažnju dijete razvija i koordinaciju pokreta.
Ukoliko je dijete spremno možete dodati i promjene brzine i ritma koji treba pratiti.
Kod malo starije djece, koja već imaju razvijen interes za glasove, slova, čitanje i pisanje možete igrati igru „Ulovi glas“ tijekom koje vi govorite različite riječi, a dijete mora pljesnuti rukama kada čuje zadani glas u riječi.
Na primjer, ako se lovi glas Š vi možete izgovarati riječi: šuma, šaka, sok, lišće, miš, kiša, misa, mašta, mast, kost, pas, koš, muškarac, maska, Miško, pošta, a dijete pljeskati kada čuje zadani glas.
Ako želite povećati broj vještina koje uvježbavate možete uključiti imitacije različitih ritmičkih oblika (tada vježbate i pamćenje i koncentraciju).
Ili govoriti djetetu niz riječi, imenovati sličice, predmete iz okoline koje vidi, a ono mora ponoviti istim redoslijedom.
Stoga, ukoliko vidite da vaše dijete dobro čuje, ali njegovi odgovoru su periodični, selektivni, ili vidite da otežano funkcionira ili je nervozno kada se nalazi u glasnoj okolini posavjetujte se s odgajateljima, učiteljima kako biste na vrijeme mogli reagirati.
A pravovremenom reakcijom olakšati djetetu boravak u većim skupinama i poticati ga na zabavan način kako bi ispunilo vlastiti potencijal.
O autorici teksta:
Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped, ESCF specijalist za poremećaje tečnosti govora
Certificirani terapeut Lidcombe programa za terapiju djece predškolske dobi koja mucaju.
Višegodišnje iskustvo stekla je radom u zdravstvenom sustavu gdje je djelovala u području logopedije - od pedijatrijske do neurološke populacije.
Uže područje zanimanja su joj mucanje i poremećaji tečnosti govora, disfagije i neurološki jezično-govorni poremećaji.
Trenutno je doktorant na doktorskom studiju Translacijska istraživanja u biomedicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu s interesom istraživanja usmjerenom prema poremećajima gutanja (disfagija) kod osoba s dijagnozom multiple skleroze.
Možda će vas interesirati tekst:
Salveo CEE
