Uloga slikovnica u jezično-govornom razvoju
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
Kroz svakodnevne razgovore možemo se uvjeriti da veliki broj ljudi svoje vrijeme opuštanja provodi uz kavu ili čaj i neku dobru knjigu, kojih u današnje vrijeme zbilja ima u izobilju i za svačiji ukus.
Upravo ta ljubav prema čitanju svoje začetke ima u najranijoj dobi, čak i prije nego beba izgovori prvu riječ.
Od najranije dobi dijete doživljava svijet kroz sva svoja osjetila, koja postepeno sazrijevaju i omogućuju mu zapažanje sve više detalja, otkrivanje podražaja koji mu se sviđaju, ili ne sviđaju…
Upravo iz ovih razloga nikad nije prerano započeti sa čitanjem slikovnica Vašoj bebi/djetetu.
Vrsta slikovnice i način čitanja će se kroz djetetov razvoj mijenjati, ali ljubav koju razvije prema čitanju u najranijoj dobi će ostati.
Zašto čitati?
Često se od roditelja čuje da bebama nema smisla čitati kad ionako bebe ne razumiju što im se čita, ne mogu pročitati cijelu knjigu do kraja, ako je beba mala prije će tu slikovnicu „pojesti“ nego pročitati...
Ali, upravo u ovoj dobi upoznajete dijete s knjigom, aktivnošću čitanja, okretanjem stranica, a time postavljate i temelje za kasniji razvoj predvještina potrebnih za usvajanje čitanja i pisanja.
Kroz igru s knjigama djeca razvijaju ljubav prema čitanju i pisanoj riječi.
Sama aktivnost čitanja često se odvija kroz aktivnosti „1 na 1“, odnosno roditelj-dijete tijekom koje se razvija posebna emotivna povezanost i bliskost, a roditelj i dijete stvaraju rutinu koja je samo njihova i upravo zbog toga posebna.
Hoće li ta rutina biti povezana s odlaskom na spavanje ili dolaskom iz vrtića nije važno, ali ukoliko su slikovnice dostupne djetetu, npr. pokraj kreveta vrlo brzo će se naviknuti na čitanje prije spavanja i samo će posezati za slikovnicom. Ako dijete nije raspoloženo za čitanje prije spavanja, njegovo utočište za čitanje može biti mirni kutak u stanu u kojem volite zajedno čitati priče.
U samim početcima čitanja dijete neće uspjeti pročitati cijelu priču ili započeti čitati od početka, možda će se fokusirati samo na jednu sliku ili stranicu. Kako raste i sazrijeva u rutini čitanja provodi sve više vremena, i razvojem koncentracije neće pročitati samo 3 stranice nego cijelu slikovnicu.
Čitanje knjiga omogućava djeci usvajanje novih riječi na zabavan način, kroz igru. Također, kroz aktivnosti čitanja shvaća da se jezik i poruke, uz već poznate geste i govor, može prenositi korištenjem slika i slova. Upravo ovo saznanje postavlja jedan od temelja za kasniji razvoj predčitačkih vještina i usvajanje čitanja i pisanja.
Kako čitati?
Kao što je već spomenuto za početak čitanja s vašim djetetom nikada nije pre rano, a upravo iz tog razloga aktivnost čitanja se kroz odrastanje djeteta značajno mijenja, kao i slikovnice koje dijete voli.
U najranijoj dobi Vaše bebe će zanimati jednostavne slikovnice, s malo detalja na stranicama, popraćenost sadržaja tekstom nije nužna ili je na razini jedne do dvije riječi.
Tijekom čitanja probudite dijete u sebi i budite izražajni, direktno usmjereni na sadržaj slikovnice, oponašajte zvukove koje lik iz slikovnice proizvodi, koristite onomatopeju, mijenjajte glas za svakog lika, promijenite intonaciju tijekom priče, igrajte se i primijetiti ćete kako Vaše dijete reagira i koje situacije preferira.
Kakao dijete raste, tako se mijenja njegov interes za slikovnice i način na koji uživa u čitanju. Sudjelovanje u čitanju je djetetu jako važno, pogotovo ako mu je slikovnica poznata. Davanjem mogućnosti odabira slikovnice razvija interese i upoznaje nove stvari, iako će često birati istu slikovnicu.
Tijekom ponovljenih čitanja možete namjerno promijeniti redoslijed radnji ili nešto krivo „pročitati“, dijete će vas ispraviti, pokazati kako priča treba ići i u tome procesu razvijati vlastito samopouzdanje i jezičnu ekspresiju.
Zašto je dobro ponovno čitati iste slikovnice?
Ponavljanje istih aktivnosti i čitanja istih slikovnica djetetu omogućava učenje novih riječi, tako u dobi od oko 3 godine, dijete prednost daje pričama koje sadrža kratke rečenice i rimu.
Ponavljanjem istih knjiga probajte djetetu dati da završi poznati stih koji se rimuje s prijašnjom rečenicom. Ovom aktivnošću vježba koncept rime koji pomaže u usvajanju novih riječi, razvijanju memorije, a to je i jedna od prvih vještina koja je temelj za razvoj daljnjih predčitačkih vještina.
Slikovnice se mogu čitati na različite, zabavne načine.
Jedan od načina je pričanje „krivih“ priča u kojima vi namjerno pročitate krivu rečenicu ili promijenite tijek priče. Vaše dijete će vas začuđeno pogledati i ispraviti, istovremeno vježbajući svoj ekspresivni rječnik, a i samopouzdanje jer vam pokazuje kako ono vlada pričom. A kad tek krene drugima pričati kako je on nešto znao, njegovoj sreći i samopouzdanju neće biti kraja.
Poznato je kako djeca najbolje uče kroz igru i zabavu, ponavljajući iste aktivnosti ponekad uz manje promjene, a ponekad na točno isti način. Upravo ovo ponavljanje omogućava im da savladaju vještine i znanja koja su im potrebna, tako je djetetu u igri potrebno ponoviti novu riječ 15 puta kako bi je usvojilo i razumjelo, dok je u drugim oblicima učenja potrebno puno više ponavljanja.
Kako približiti nove riječi djetetu?
Često smo spominjali ponavljanje i igru za učenje kroz slikovnice, ali kako sva ta nova znanja primijeniti u svakodnevnim aktivnostima?
Načina je mnogo, koliko god vaša mašta dopušta.
Povezivanje sadržaja i fraza iz slikovnica sa svakodnevnim aktivnostima u djetetovom životu, ne samo da su djetetu zabavna nego im na jednostavan i njima blizak način pojašnjava nepoznate riječi i fraze iz knjiga.
Aktivnosti nakon čitanja slikovnice zato su važne skoro kao i samo čitanje. Nakon čitanja dijete je često pod dojmom priče, iako se počelo zabavljati nekom drugom aktivnošću vi mu možete pomoći u usvajanju novih riječi povezivanjem sadržaja slikovnice sa igrom.
Komentiranjem aktivnosti djeteta, npr. „Grickaš ovaj sir kao mišić!“, ili „Sagradio si kućicu kao pravi graditelj“ pomažete prijelaz novim riječima i saznanjima iz svijeta slikovnica i knjiga u svakodnevnu upotrebu i time potičete bogatstvo djetetovog rječnika.
Ova saznanja potvrđena su brojnim istraživanjima, kao i činjenica da postoji povezanost između čitanja slikovnica u djetinjstvu i bogatstva rječnika i uspjeha u usvajanju čitanja i pisanja u školi.
Kao što možete vidjeti postoji mnogo blagodati iza čitanja slikovnica koji su vidljivi kroz cijeli djetetov razvoj.
Stoga, ima li boljeg načina da olakšamo djeci u školi kroz zabavne aktivnosti čitanja i igranja uz likove iz slikovnica u njihovoj predškolskoj dobi?
O autorici teksta:
Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped, ESCF specijalist za poremećaje tečnosti govora
Certificirani terapeut Lidcombe programa za terapiju djece predškolske dobi koja mucaju.
Višegodišnje iskustvo stekla je radom u zdravstvenom sustavu gdje je djelovala u području logopedije - od pedijatrijske do neurološke populacije.
Uže područje zanimanja su joj mucanje i poremećaji tečnosti govora, disfagije i neurološki jezično-govorni poremećaji.
Trenutno je doktorant na doktorskom studiju Translacijska istraživanja u biomedicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu s interesom istraživanja usmjerenom prema poremećajima gutanja (disfagija) kod osoba s dijagnozom multiple skleroze.
Možda će vas interesirati tekst:
Hranjenje novorođenčeta – temelj za daljnji djetetov razvoj
Za vaše mališane pripremili smo edukativno zabavnu slikovnicu o slonici Nisiti koju možete preuzeti OVDJE >>>